| 01/08/04 |
|
| NOVO! |
Prirodno, grcka buržoazija nije mogla propustiti ovu šansu, a da se o nju ne okoristi, za svoje ciljeve. Od prvih pobeda reprezentacije, oni su poceli da pumpaju nacionalisticke sentimente i da politicki ulažu u rezultate ovih 15 vrlo dobro placenih grckih igraca. |
| 01/08/04 |
|
| NOVO! |
Vcera vo cela Grcija se slaveše. Nivniot nacionalen fudbalski tim, luzerski, autsajderski, so šansi 80 sprema 1 za pobeda, postigna ona što mnogoumnia go smetaat za cudo, pobeda na finaleto na Evropski Kup! ... Na obicnite grcki rabotnici i studenti im trebaše navistina nešto veselo vo nivnite divoti koi se milion svetlosni godini daleku od vcerašnata pretstava so ognometot. |
| 11/07/04 |
|
|
Ranih '80-ih, Reganova administracija je pokrenula svoj rat protiv terorizma. Americke snage otpocele su 'precizne' napade na Libiju, poslale »ekspedicione« snage u Liban i naravno prodavale oružje Iranu kako bi finansirali »kontre« u Nikaragvi. Takode ne možemo zaboraviti da je Reganova administracija podržala »aparthejd« u Južnoj Africi i finansirala ''UNITA'' ubice u Angoli. Invazija na Grenadu takode ne sme biti zaboravljena. |
| 09/05/04 |
|
|
Kapitalisticka štampa, uceni profesori i buržoaski analiticari se zanimaju »tajnama Sovjetskih arhiva« vec mnogo godina. Postojale su spekulacije o »strašnim tajnama komunistickog režima« sa kojima bi se potvrdio zlobni karakter komunizma. Posle dogadaja iz kasnih 1980-ih i radnih 1990-ih, istoricarima je konacno dozvoljeno da udu u Sovjetske arhive. Trebalo bi da ocekujemo mnogo stravicnih optužbi. Ali, rezultati za buržoaske istoricare bili su previše razocaravajuci. |
| 11/04/04 |
|
|
Imperijalisti crtaju granice na Balkanu zadnjih 15 godina i ništa dobro nije proisteklo iz toga, naprotiv. Podela Kosova po etnickim linijama bi samo otudila albanske i srpske radnike još više i kreirala uslove za nove ratove. Status Kosova ne može biti rešen u okvirima ogranicenog, buržoaskog koncepta nacionalne države. |
| 07/01/04 |
|
|
Više od 60 000 ljudi je iz 52 države stiglo u Pariz, na II Europski Socialni Forum, koji - kao međunarodni forum grupa koje odbijaju interese IMF, WTO, i Svijetske Banke i traže alternativnu globalizaciju - jedini na svijetu pruža mogućnost za javni pristup mnenja koje kritizira sadašnje svijetsko uređenje. |
| 29/12/03 |
|
|
"Pivski neredi u Bavarskoj", Fridrih Engels. |
| 26/12/03 |
|
|
Nothing new in the heart of the Balkans. A sharp radicalisation within Serbian society continues and was put in the spotlight once again last week by failed presidential elections - third in a row. The working people of Serbia simply stayed at home, ignoring the government calls to go out and elect a president. |
| 02/11/03 |
|
|
No eto katkad mi se posreći pa određenim spletom okolnosti novine dobijem besplatno, i uz to se odvažim pročitati koji redak u nadi da nakon toga neću morati previše koristiti metodu za smirivanje nakon pročitanih gluposti koja se sastoji od provjeravanja tvrdoće zidova vlastitom glavom. U skladu s tim jutros sam u ruke uzeo 'Hrvatsku ljevicu', i nakon nekoliko minuta čitanja i jedne kemijske olovke potrošene na podcrtavanje onih najapsurdnijih dijelova, odlučio poštediti svoj zid i iskaliti se na tipkama obližnje tipkovnice. |
| 01/11/03 |
|
|
Unatoč tome što njeno ime ne nalazi mjesta u prividu našeg svijeta, iza njega se krije oslobođena i moćna žena čija sloboda i moć nisu bili prividni. Upravo je ona taj traženi i isčekivani primjer žene koja svoju snagu nije temeljila na robovanju nečovječnom stanju izrabljivanja i opresije, već ju je našla u aktivnoj, svijesnoj i slobodnoj realizaciji vlastitog identiteta. Svi koji odgovore traže mnoge će naći u njenom imenu; Alexandra Kollontai - žena razbijač okova. |
| 29/10/03 |
|
|
Bauk komunizma je već progutao Rusiju i uveliko kružio Evropom u momentu kada se 1920. godine Ludvig fon Mizes, tada već proslavljeni teoretičar austrijske ekonomske škole, uključio u spašavanje kapitalizma od 'crvenog terora'. Naoružan idejama ortodoksnog liberalizma, pod plaštom naučne objektivnosti buržoaske političke ekonomije, upustio se u dokazivanje da je socijalizam ekonomski nemoguć. Svoje prve argumente je izneo u spisu pod nazivom "Ekonomski račun u socijalističkom komon-veltu", a napad na marksističku doktrinu naučnog socijalizma Mizes je dalje razvio u delu "Socijalizam" objavljenom 1922. godine. I u svojim kasnijim radovima Mizes se stalno iznova vraćao na ove teme dopunjujući ih novim "argumentima". |
| 26/10/03 |
TRIBINA NA FILOZOFSKOM FAKULTETU |
|
U ponedeljak, 27. oktobra u 19h u organizaciji redakcije "Pobunjenog uma" će biti održana tribina na Filozofskom fakultetu (soba 309) u Beogradu na temu: "Italijanski partizanski pokret".
Gost: Roberto Sarti, urednik italijanskog lista "Falce Martello".
Ulaz je slobodan. |
| 05/10/03 |
|
|
Pošto pedagoška teorija treba da osvetljava put pedagoškoj praksi, uvereni smo da će osnovne misli Marksa i Engelsa o vaspitanju i obrazovanju, sakupljene u ovoj knjizi i sređene po glavnim temama, pomoći i našim pedagozima i prosvetnim radnicima uopšte u produbljivanju pedagoške teorije i u naučnom zasnivanju pedagoške prakse. Razume se da materijal sabran u ovom zborniku daleko prelazi okvir čisto stručno-pedagoškog interesovanja i da može korisno poslužiti i marksističko-teoriskom uzdizanju radničke klase, sindikalnih funkcionera, šireg kruga javnih radnika itd. |
| 16/09/03 |
|
|
Teško je reći ima li žene koja se tijekom svog života uzdigla toliko visoko iznad muških glava, ali je sigurno da nema žene koje su se cijele vladajuće klase "superiornih" muškaraca toliko prestravljeno bojale. Bojale su je se toliko strašno da su izlaz iz svog straha mogli pronaći jedino lomljenjem njezine lubanje i bacanjem njenog tijela u kanal da što prije istrune i tako je udalji što dalje s lica zemlje. O njoj nećete učiti u školi, djevojčicama koje se borbeno hvale svojim feminizmom njeno ime ništa ne znači, a ipak je to ime ostalo čvrsto ugravirano u povijest borbe čovjeka za čovječnost; borbe žena za sebe. Ipak se komadić njene smrskane lubanje nalazi u srcima svih koji je znaju i poštuju. |
| 03/09/03 |
|
|
"Prilog pitanju o razvitku monističkog pogleda na istoriju", G. V. Plehanov. |
| 25/08/03 |
|
|
Svi su slobodni upustiti se u tržišnu utrku - isto kao što smo svi slobodni svojim vozilima sudjelovati na kakvom rallyu. Nijednom vozaču nije zabranjeno ukrcati se u svog Yuga i prijaviti se za rally - ključno je pitanje kolike su mu šanse za uspjeh? I koliko mu njegov, pretpostavimo, savršeni vozački talent može pomoći kada se suoči sa prvom pješčanom dinom na svome putu? |
| 19/08/03 |
|
|
Neosporno, kvislinška propaganda je stvarala i razvijala kult Nedića kao "oca nacije" sa ciljem bezgranične i sveukupne integracije Srbije u naci-fašistički "novi evropski poredak", uprkos činjenici što su upravo nosioci tog poretka - sila osovine - kršeći međunarodno ratno pravo, sprovodile surovu politiku totalnog uništavanja srpskog naroda. |
| 08/08/03 |
|
|
"Sloboda tiska i radnička klasa", Lav Trocki. |
| 01/08/03 |
|
|
Proletera stid zahvaća kad sa svog radnog mjesta, u plavom, prljavom kombinezonu, izlazi da bi u obližnjoj trgovini kupio kruh i jedno malo pivo koje će popiti za vrijeme ručka. On se stidi pred onima koji u svojim odjelima diskutiraju o tome koju su tajnicu kada povalili na zadnjem sjedalu svog Mercedesa. On se stidi pred onima koji njegovu krv sišu i njome pune svoje vampirske zalihe. No buržuje stid ne zahvaća - oni očito posjeduju serum koji taj opaki osjećaj instantno otklanja. Što li onda zapravo tjera proletera da sam sebe ponižava kada, skidajući svoju radničku odjeću i oblačeći neke prikladnije krpe, izriče podršku svojim izrabljivačima? |
| 30/07/03 |
|
|
Obećanja i politički marketing DOS-a su se izlizali, u njih više niko ne veruje. Nema privrednog rasta, nema boljih plata, nema stranih investicija, i neće ih biti - to je saznanje koje se polako, ali neumoljivo rađa u glavama sve većeg broja običnih radnika širom zemlje. Na površinu isplivavaju veze vlasti, mafije i biznisa, korupcionaške i švercerske afere, privatizacija prljavim novcem... |
| 26/07/03 |
|
|
Prašanjeto koe se nametuva e: kako vo praksa funkcionira državnata intervencija vo kapitalističkiot sistem? |
| 22/07/03 |
|
|
"Dopuna i dodatak trećoj knjizi 'Kapitala'", Fridrih Engels.
"O zadrugarstvu", "Fridrih Engels" i govor prilikom otkrivanja spomenika Marksu i Engelsu, V. I. Lenjin |
| 30/06/03 |
|
|
Ekskluzivan intervju Chuck D-ja (Public Enemy) za Pobunjeni um. |
| 14/06/03 |
MIA i MCDA |
|
Od danas možete naručiti Marksističku CD arhivu. Više informacija na stranicama MIA i MCDA. |
| 03/06/03 |
|
|
Za potrebe snimanja spota za numeru "Fight the Power!", P.E. organizuju marš kroz Bruklin na kome im se pridružuju obični građani koji dižu pesnice u vazduh i uzvikuju "Fight the Power", brišu se granice između muzičkog događaja i socijalnog protesta.
Intervju sa Professor Griff-om (10/06/03). |
| 30/05/03 |
|
|
Politički zaključci su jasni: tvrdnja o hemijskom i biološkom naoružanju je bila prevara koju je Bushova administracija namerno smislila da bi sakrila svoje osvajačke ciljeve u napadu na zemlju sa drugim po redu rezervama nafte na svetu. Naročito u Evropi su kritičari već počeli da iznose ovaj argument, protiv američke vlade kao i britanskog Premijera Tonyja Blaira. |
| 07/05/03 |
|
|
"Najamni rad i kapital", Karl Marks
"Seoskoj sirotinji", "Predavanje o revoluciji 1905. godine", "O radnicama i seljankama", Oportunizam i slom II Internacionale", "Aprilske teze", "Tri izvora i tri sastavna dela marksizma", "Velika inicijativa", V. I. Lenjin
"O materijalističkom shvatanju istorije", G. V. Plehanov |
| 26/04/03 |
|
|
Kopirajt (autorska i srodna prava) je izmišljen za potrebe i od strane ranog kapitalizma, i njegov značaj za ovaj sistem je u stalnom porastu. Protiviti se kopirajtu znači protiviti se kapitalizmu. Stoga, marksizam je prirodna polazna tačka sa koje kreće kritika kopirajta. |
| 22/04/03 |
|
|
"K pitanju o ulozi ličnosti u istoriji", G. V. Plehanov
"O istorijskom materijalizmu" i "Uloga rada pri pretvaranju majmuna u čoveka", F. Engels
"Imperijalizam i rascep socijalizma" i "O buržoaskoj demokratiji i diktaturi proletarijata" V. I. Lenjin |
| 07/04/03 |
|
|
U ovom članku pokušaću da analiziram na koji način kontekst kapitalističke proizvodnje i razmene ili, preciznije nesvesni procesi recepcije koje ovakav kontekst produkuje utiču na konstituisanje narativnih konvencija u savremenom američkom žanr filmu kao i na koji način holivudska industrijsko-institucionalna struktura asimilira filmske kodove nastale izvan holivudske produkcije. |
| 05/04/03 |
|
|
Iračka kriza dobar je primjer ''devalvacije riječi'', koje u svojoj uobičajenoj ratničkoj, kao i pacifističkoj upotrebi, pokazuju izvanrednu sposobnost da nam vrlo malo konkretnih argumenata zaista iznose. Zato će ovaj članak, lišen pretjerane retorike i općih mjesta, pokušati reći nešto o zanemarenim aspektima ove situacije, kao i o njenoj pozadini. |
| 04/04/03 |
|
|
Svesni da je u američkom kapitalizmu razlika između konzervativca i liberala ekvivalentna onoj između vuka i lisice, The Roots odmah posle debija Organix beže glavom bez obzira od slatkorečivosti predatorske bele kritike i provode veći deo devedesetih trudeći se da ne postanu elitistička igračka istočne liberalštine. |
| 03/04/03 |
|
|
To je i suština sukoba koji se u Savetu bezbednosti vodi(o) oko Iraka. Ne radi se o tome da se Francuska, Nemačka i ostale sile koje se protive vojnoj akciji SAD, ne slažu s vojnim intervencijama radi uklanjanja režima, ili da su zabrinuti zbog patnji iračkog naroda. Njihove zebnje su usredotočene na značenje američke invazije na Irak kao indikacije onog što se može očekivati u budućim odnosima između najvažnijih sila. One su (Francuska i Nemačka—prim. prev.) u potpunosti svesne da Irak nije zadnja stavka programa—on je tek početak. Ukratko, ono što vidimo u sukobu oko Iraka je konflikt interesa glavnih imperijalističkih sila koji će radije pre nego kasnije, dovesti do trećeg imperijalističkog rata. |
| 24/03/03 |
|
|
Pre četiri godine na današnji dan krenuo je imperijalistički i agresorski napad NATO-a protiv već umorne i razorene Jugoslavije. Obeležavamo ovaj dan iz poštovanja prema svima koji su bili direktne i indirektne žrtve bombardovanja i okupacije dela naše zemlje; da podsetimo na efekte i posledice rata protiv Jugoslavije; kao znak protesta protiv imperijalizma, koji trenutno razara jednu zemlju kao što je razarao i našu; i da ukažemo alternativu politici koja je dovela do bombardovanja ili pokušala da se suoči sa posledicama bombardovanja. |
| 23/03/03 |
|
|
Zamislite jedan drugi svet. Nazovimo ga Noks. Ta zemlja Noks podeljena je u izmišljene delove koji se zovu države. Neke su male a neke velike. Na Noksu izbija rat. Par velikih država odlučile su da im jedna mala država predstavlja opasnost i odlučile su da je moraju zaustaviti pre nego što se "nešto" desi. U toj maloj zemlji vlada zli diktator koji muči svoj rođeni narod, napada susedne zemlje, ima brkove. Takvi su uvek problem, takvi sa brkovima. Podsećaju na stara vremena. Možda se vrate. Ne daj, Bože! Ne, ratovaće se, robovati se neće. |
| 15/03/03 |
|
|
Dok ceremonijalna povorka ulicama Beograda prati kovčeg Zorana Đinđića ka Aleji zaslužnih građana na Novom groblju, u totalnom medijskom mraku sa svih televizora odzvanjaju hvalospevi pokojnom premijeru poznatim glasom Bojane Lekić, nekada šampiona "nezavisnog novinarstva" a danas najmoćnije ličnosti državne RTS. Ne zato što svi građani danas žele da gledaju RTS, već zato što su danas sve televizije pod dirigentskom palicom vlade Srbije, milom ili silom. Istini za volju, tihi protest TV Palme koja klasičnom muzikom bojkotuje Đinđićevu sahranu narušava ovu orvelovsku idilu, ali samo kao dobra ilustracija kakvu vrstu "otpora" vladajuća oligarhija jedinu toleriše - ćutanje. Nema nikoga da podigne glas, da kaže istinu, da kritički sagleda ono što se danas u Srbiji dešava. |
| 13/03/03 |
|
|
Kao marksisti, mi snažno osuđujemo ovaj čin. Ne zato što smo imali ikakve simpatije prema Zoranu Đinđiću, naprotiv - mi smo u njemu prepoznali jednog od najvećih neprijatelja radničke klase i dostignuća Jugoslovenske revolucije, već zato što se plašimo da će ovaj čin biti od koristi samo vladajućem aparatu. Prvo i najvažnije, ovaj čin im je dao izgovor za uvođenje diktatorskih mera pod maskom "vanrednog stanja", što će biti korišćeno za gaženje osnovnih ljudskih prava i gušenje slobode govora i štampe. Već su svi urednici dnevnih novina pozvani na sastanak kako bi se usaglasili naslovi sutrašnjih izdanja. |
| 02/03/03 |
|
|
Razgolićena manekenka pregažena auto-gumom smeši nam se sa uličnog bilboarda - novi model je u prodaji! Ljudi su toliko već oguglali na ovakve prizore, da se niko od prolaznika ne zapita - kakve veze ima nago žensko telo sa delom za automobil? Da li se iko začudi u toku sportskog prenosa kada se kamerman zabavlja zumirajući ženske grudi na tribinama? "Zašto da ne?" - zapitala bi se većina. Zašto praviti veliku stvar oko toga? |
| 26/02/03 |
|
|
U razdoblju u kojem je klasna politika "ustupila" mesto politici identiteta, zahvaljujući čemu su se liberalna demokratija i kapitalističko tržište prerano prepustili euforiji "kraja istorije", ideologija - uprkos pomodnosti teorijske ignorancije - istrajava kao polje u kome ljudi postaju svesni sukoba interesa i te sukobe borbom rešavaju. Odatle izrasta neophodnost da se iz arhiva izvuku konceptualna oruđa, ili, drugim rečima, da se ponovo procene prebrzo odbačene teorije i njihov kategorijalni aparat, koji će pomoći u istraživanju značajnih društvenih problema današnjice među kojima, svakako, svoje mesto zauzima i uspon različitih modifikacija fašizma. |
| 17/02/03 |
|
|
Bez obzira na to koliko su zbunjena njegova uverenja bila, Joe Strummer je ostao iskren i strastven. Uvek se borio protiv svetskih nepravdi, i gurao sebe napred kao umetnika. |
| 09/02/03 |
|
|
"Lenjin i filozofija", Luj Altiser. |
| 09/02/03 |
|
| Povik na Španskata studentska unija do studentskite organizacii niz celog svet da se mobiliziraat protiv imperijalističkata vojna protiv Irak. |
| 07/02/03 |
|
|
Predgovor za "Prilog kritici političke ekonomije", Karl Marks. |
| 09/01/03 |
|
|
U ovom članku drugovi iz nigerijskog marksističkog žurnala Workers' Alternative ulaze u suštinu muzike gospodara afrobeat-a, pokojnog Fela Anikulapo Kutija, koji je preminuo 2. avgusta 1997. Ovaj članak je originalno napisan na godišnjicu njegove smrti. Ovaj umetnik, malo poznat izvan afričkog kontinenta, bio je ekstremno popularan među afričkom radničkom klasom i omladinom zbog revolucionarnog sadržaja njegovih stihova i muzike. |
| 01/01/03 |
|
|
"O ulozi komunističke partije", "O uslovima prijema novih članova u partiju ", V.I. Lenjin. |
