ÿþ<HTML> <HEAD> <meta http-equiv="Content-Type" content="text/html; charset=utf-8"> <Base target="index"> <style> <!-- A:link {text-decoration: underline; color: #BB0000} A:visited {text-decoration: underline; color: #BB0000} A:active {text-decoration:underline; color: #FF0000} A:hover {text-decoration: underline; color: #FF0000} --> </style> </HEAD> <BODY leftmargin=0 topmargin=0> <a name="vrh"> <div align="left"><font face="Arial"><font size = 2> <img src="../dugmici/linija.jpg" alt="POBUNJENI UM - web magazin"><br> <br><br></div> <table width=100%> <td width=7></td> <td> <font face=Arial size=5 color="#000000"><b>"1789, 1871 & I SADA"</B><br> <font face=Arial size=5 color="#000000"><b> Izvjeataj o pariakom ESF-u </B><br> <font size=2>autor: Inessa<br> datum: 07/01/04<br> <br> <br> <div align=justify> Viae od 60 000 ljudi je iz 52 dr~ave stiglo u Pariz, na II Europski Socialni Forum, koji - kao meunarodni forum grupa koje odbijaju interese IMF, WTO, i Svijetske Banke i tra~e alternativnu globalizaciju - jedini na svijetu pru~a mogunost za javni pristup mnenja koje kritizira sadaanje svijetsko ureenje. Posjetioci Foruma (meu njima zastupnici viae stotina graanskih organizacija) su mogli birati izmeu viae stotina predavanja, seminara i radionica. U esnici su poslednji dan Foruma organizirali demonstracije na parakim ulicama, gdje je viae od sto tisua ljudi demonstriralo za ciljeve i glavne vrijednosti Foruma. <P> Kada uju rije  "anti(alter-)globalizam" prosje nim ljudima se pojavi slika bande ljutih mladih ljudi koji lome izloge i prave buku na ulicama zapadnih gradova, a to djelovanje objaanjavaju sa stalnim pozivanjem na nekakvo maglovito, loae definirano osjeanje protiv sustava. To nije udno jer je to imid~ ato putem izvjeataja domaih medija (koji su uglavnom tendenciozni a daleko od objektivnisti) jedino mo~e proi granice naae domovine. To je uzrok este pojave neta nih informacija u vezi sa pokretom na domaim javnim forumima. <P> Pri a je po ela krajem 70-ih, kada su voe zapadnoeuropskih dr~ava redom prelazile na neoliberalnu politiku gospodarstva, po evai reformu starog druatva blagostanja, zasnovanog na kejnzianskim temeljima, koje je pru~ilo mnogobrojne socijalne usluge za druatvo, ato je postalo neophodno za ni~e slojeve. Ali nova politika gospodarstva nije ispunila nade; zbog uvoenja slobodnog tr~iata, sa jedne strane tr~iata nacionalnih dr~ava postaju nezaatiena i nestabilna, a multinacionalne korporacije (koje su ve du~e vreme prisutne na tr~iatu) su se u vrstile, putem meunarodnih financijskih organizacija su dobijale sve veu kontorlu nad svijetom, omoguivai im da prema interesima profita promene meunarodno pravo. Neoliberalizam odgovara jedino onima na vrhu, ali njegove posljedice su katastrofalne - u svijetu brzo raste jaz izmeu bogatih i siromaanih, ustaljuju se krize, nezaposlenost, bijeda, a izrabljivanje ovjeka i prirode postaje sve intenzivnije. <P> Taj izazov neoliberalizma je izazvao antiglobalisti ki pokret, ije su se grupe uskoro pojavile na svakom savjetovanju meunarodnih financijskih organizacija koje sprovode interese transnacionalnog kapitala i velikim masovnim demonstracijama izra~avale svoj prosvjed protiv globalizacije kapitala - koji se obi no zavraavao sukobima izmeu mase i policije. <P> Prvi ESF, organiziran lane u Firenci, je bila va~na promjena paradigme u povijesti pokreta. Novo geslo "new global" je smjenilo staro "no global", na mjesto pustog odbijanja je stupila svijesna kritika i tra~enje alternativnih svijetskih ureenja. U okviru odreenom od Foruma (svijesna kritika sadaanjeg druatva i sustava koja se pre svega odnosi na ovjeka i na solidarnost, a odbija kapitalisti ko tla enje, nehumane ideologije i rat, zasnovana na temelju graanskih organizacija) po elele su uzavrele a plodne rasprave koje su rezultirale u konkretnom programu djelovanja. ESF-ov uspijeh dokazuju i zavrane demonstracije; viae od milijun ljudi je izaalo na ulice da protesuje protiv ira kog rata. <P> Demonstracije (koje su - besprimjerno u povijesti ovih demonstracija - protekle mirno, bez nasilja) su pokrenule svijetsku protestnu akciju, besprimjernu u svijetskoj povjesti. Na svih 6 kontinenata ukupno sto milijuna ljudi je demonstriralo protiv imperijalizma i rata SAD-a. <P> Ovogodianji ESF je bio praen sa daleko manje straha nego proale godine kada je Oriana Falla i "vandalskim antiglobalisti kim hordama" plaaila mirne graane Firence (a koji su cijelo vrijeme bili solidarni sa demonstrirajuim masama, umjesto da nasednu na huakanje neofaaista). Pari~ani su znali da se nemaju ega plaaiti - zbog toga je medijski odjek ESF-a bio daleko manji nego lane. Novinarima je bilo dovoljno da napiau svoje uobi ajene glupe fraze o antiglobalistima u vezi sa dogaajima, ne marei za njegove prave i jako va~ne konsekvence. <P> Klasi na pitanja alterglobalizma su i ove godine dominirala predavanjima Foruma, kao na primer pitanje odr~ivog razvoja, borbe protiv rasizma, sindikata, kampanje za ljudska i socijalna prava i za mir - pitanja u vezi sa korijenom problema: neoliberalizam, velesile koje slu~e interesima transnacionalnog kapitala, pitanje preobra~enja MFO. Uz to su se pojavili i problemi koji imaju specijalni aktualitet kao meunarodni privatizacijski ugovor (GATS) ili stanje pokreta protiv rata. <P> Ali pojavila su se i takva pitanja - u prvom redu vezana za praksu - koja zna e neato kvalitativno novo u koncepciji alterglobalista. Iako alterglobalisti kim pokret - prvo zbog pomjeranja svijetske politike na desno, drugo zbog njihovih ~estokih akcija - esto asocira na radikalizam, sam pokret ne mo~emo nazvati radikalnim, jer ~eli promjeniti samo neke stvari u sustavu i to ~eli obaviti reformama. Originalna koncepcija alterglobalizma zapravo zaokuplja ono mjesto na politi koj paleti gdje se ranije nalazila tradicionalna socijaldemokracija (koja se sada pretvorila u neoliberale) Meutim, tokom razvoja pokreta promjenili su se i stavovi organizacija koje u estvuju u pokretu, dobro se mo~e vidjeti jedno jasno pomjerenje na lijevo, radikaliziranje ne samo u metodama nego i u ciljevima. Kako se pokret airi i kako analize postaju sve dublje i temeljnije, sve viae ljudi prepoznaje da se korijen problema ne nalazi u povranim karakteristikama, nego je problem sam temelj: kapitalizam. <P> Sve ja e i ja e se uje zahtijev za ujedinjenje razli itih tipova kritike (npr. koriatenje ujedinjene kritike globalizacije i pokreta protiv rata da poka~emo temeljne greake kapitalizma), sve glasnije se uje pitanje: "Da li je dovoljno da se pokret zadr~i u originalnoj koncepciji ili je potrebno temeljno preispitati tu staru - reformisti ku - koncepciju?" Da li je dovoljno da se (na malograanski na in) borimo samo za odbranu tijekovina druatva blagostanja ili treba krenuti dalje, prema bolje artikulisanoj kritici kapitalizma i postupiti sa konkretnim zahtijevom da uniatimo taj nepravedni sustav? <P> Iz postojanja ove dileme u Parizu, i suprotnosti koja se jasno pokazala na raspravama o najrazli itijim temama se jasno vidi da mainstream organizacije pokrete skreu prema drugoj, radikalnoj strani, a one organizacije koje ne mogu prevazii svoju staru, povrsnu kritiku druatva postaju sve viae izolovane. <P> Forum se i ovog puta zavraio sa demonstracijom za mir velikog formata. Pariaka policija izvjestila je medijima da je samo 40 000 ljudi u estvovalo u demonstracijama, ali je zapravo stotine tisua ljudi demonstriralo na pariakim ulicama. `arena, karnevlska masa je hodala ispod transparenata razli itih organizacija i PACE zastava poznatih sa proalogodianjih demonstracija. Iako su radnje i restorani bili cijelo vrijeme otvoreni, mnogo policajaca je motrilo na masu iz manjih ulica, koja je - iako tijekom demonstracije viae puta provocirana od strane faaisti kih grupa - cijelo vrijeme uspijela sa uvati mir i dostojanstvo demonstracija, na dostojanstveni na in pokazavai svijetu i predati joa veem broju ljudi vodeu misao ESF-a: Jedan drugi svijet je mogu! <P> <BR> <div align=right> inessa (<a href=mailto:inessa917@freemail.hu>inessa917@freemail.hu</a>)<BR> Budimpeata<BR> (original lanka je pripremljen za objavljivanje u maarskom dnevniku "Népszabadság") </div><P> <P><BR> <div align=center> <font face="Arial" size=1 color="#000000">[ <a href="esfhr.htm#vrh" target="toc">na po etak</a> | <a href="../toc.htm#vrh" target="toc">sadr~aj</a> | o autoru | <a href="mailto:proleter@email.com">kontakt</a> ]<br> <hr width=95%> <font face="Arial" size=1 color="#000000"><b>POBUNJENI UM web magazin</B> <font color="#BB0000">(<a href="http://www.pobunjeni-um.tk">www.pobunjeni-um.tk</a>)<font color="#000000">, kontakt: <a href="mailto:proleter@email.com">proleter@email.com</a><br> <font face="Arial" size=1 color="#777777">Svako koriaenje, kopiranje i distribuiranje materijala je dozvoljeno, izuzev u komercijalne svrhe. Molimo vas da sa uvate oznaku izvora sa koga je materijal preuzet.</font></center> </div> </td> <td width=7></td> </table> </BODY> </HTML>