POBUNJENI UM - web magazin

Arhiva tekstova za period 01/01/01 - 31/12/02 sortiranih po redosledu prispeća:


30/12/02
"Imperijalizam kao najviši stadij kapitalizma", V.I. Lenjin.

23/12/02
Dodata su dva nova teksta: "Naš Marks" Antonia Gramšija, i "Osnivački manifest Međunarodnog udruženja radnika" Karla Marksa.

12/12/02
PE su konačno postali svesni svoje veličine i lako se nose sa njom. Na Revolverlution PE uglavnom sempluju sami sebe! Oslobodili su se opsednutosti "lokalnim" temama sa poslednjih par albuma - vezanim za obračun sa "mangupima u hip hip redovima" i ponovo okrenuli nišan ka izvoru - vladajućoj klasi! Chuck D je ponovo besan - mnogo besan, i traži osvetu.

04/12/02
Ove godine, prvi put posle skoro šest decnija, ne obeležava se 29. novembar. Nova vlast je ukinula taj dan kao "komunistički praznik". I bivši režim je pokušavao da se oslobodi podsećanja na dan kada je proglašena republika i na sve što su predstavljali tada proklamovani ideali, ali se nije usudio da stvar dovede do kraja.

27/11/02
Od nekadašnjeg košarkaškog reprezentativca Jugoslavije i velikog kritičara savremenog sporta, Ljubodraga "Ducija" Simonovića smo dobili odlomke iz njegove knjige "Filozofski aspekti modernog olimpizma".

27/11/02
Naučna misao mora raskrstiti sa ovom apologetikom kapitala, i na dijalektičko-materijalističkom metodu zasnovati novu nauku racionalne organizacije procesa društvene reprodukcije. To znači ukidanje teorijske dihotomije javnih i privatnih dobara bazirano na ispravnom shvatanju društvenog karaktera proizvodnje, kao i odbacivanje apriorne datosti privatne svojine. Polazna tačka za to jeste Marksova kritika političke ekonomije.

18/11/02
Promene na sajtu.

07/11/02
Naša je dužnost da se setimo i obeležimo dan koji je tako duboko promenio istoriju sveta i dao nadu milionima radnika svih zemalja i više generacija. No, moramo se setiti i toga da je prvi pokušaj internacionalne revolucije i izgradnje socijalističkog društva širom planete propao. Stoga mi marksisti moramo naučno proučiti razloge zašto se Revolucija uopšte dogodila ili nije dogodila, zašto i kako se socijalizam u Sovjetskom Savezu degenerisao, gde su sve greške bile, i kako se lekcije istorije mogu primeniti danas, u dvadeset i prvom veku.

01/11/02

Odjednom sva "demokratičnost", zaklinjanje u parlamentarizam i glas naroda pada u vodu. "Zašto bacati pare na ovakve izbore u kojima ne pobeđujemo?"- pita se gospoda iz DOS-a, “zašto insistirati na tome da većina naroda učestvuje u izboru?“; zar nije bolje promeniti zakon u svoju korist, ili pak, još bolje, skinuti svu šminku i predsednika birati u parlamentu - gde postoji obezbeđena većina glasova. Uostalom, u parlamentu sedi krem društva koji je sposoban da odlučuje a ne mase koje niti umeju biti fine, niti shvataju značaj tranzicije.

25/10/02
Zošto Rusija degeneriravo totalitarna, stalinistička diktatura, i kako taka planskata ekonomija gi razviva proizvodnite sili bez “proverka“ na pazarot?

25/10/02
Zošto sovetskata birokratija ne e nova vladeačka klasa?

24/10/02

Argentina je u geopolitičkom smislu ključna zemlja Latinske Amerike. Sudbina Argentine i njenog severnog suseda Brazila odrediće budućnost čitave južne Amerike. Argentinska radnička klasa odlikuje se specifičnim istorijskim nasleđem i tradicijom koja je u neku ruku jedinstvena u svetskim okvirima. Za razliku od ostalih industrijalizovanih zemalja, gde je radništvo sebe izražavalo kroz masovne socijalističke ili komunističke partije , klasna borba u Argentini iznedrila je čudnovat fenomen - političkog mutanta poznatijeg kao "peronizam".

20/09/02

Vlada SAD-a je krenula na put vojne agresije i političke provokacije u razmjeru još neviđenom od dana Nacista. Ova usporedba nije pretjerana ni retorička. U javnom proglašenju doktrine preventivnog udara-drugim riječima, započinjanje rata za agresivne svrhe, sa malo ili nimalo izgovora za samoodbranu-Bush & Co. se spremaju da počine isti zločin za koji su lideri nacističke Njemačke i imperijalnog Japana odgovarali pred sudom poslije drugog svjetskog rata i potom bili osuđeni i pogubljeni.

17/09/02
Jugoslavija je pre tri godine osetila kako izgleda imperijalistički napad. Naša dužnost je da se suprotstavimo imperijalističkom napadu na Irak. Irak nije demokratska zemlja, u njemu vlast ugnjetava i eksploatiše stanovništvo, ali imperijalistički rat neće tamo stvoriti slobodu već ogromna materijalna razaranja, hiljade leševa i invalida. I istu takvu vlast, samo spremnu da sluša diktate Vašingtona. Stvarne promene može doneti jedino masovna akcija radnih ljudi Iraka, njihovo demokratsko organizovanje i borba za sopstvena prava, kao deo zajedničke borbe svih radnih ljudi sveta.

25/08/02
Uopšte, filozofi su pokušavali da daju racionalno objašnjenje stvarnosti u celini, a to je obično značilo pokušaj da se nađe teorijski način da se pomire apstraktno, reflektivno razmišljanje i svet takav kakav jeste. Posebno, i koliko ja znam bez izuzetka, svi su uzimali postojanje privatne svojine, zajedno sa državnom vlašću koja ga je održavala i izražavala, kao dato. Neki, poput Loka, pretvarali su se da su ih objasnili, u vidu nekih navodnih karakteristika ljudi, ali ova “objašnjenja“ su trivijalna. Prihvatajući postojanje ovih apstraktnih - odnosno, nehumanih - oblika, filozofi su tražili argumente kojima bi ih interpretirali tako da “imaju smisla“. Neki to još uvek pokušavaju.

21/08/02
U ponedeljak 15. jula, na četvrtom kanalu BBC-a, politički komentator Endrju Mar je intervjuisao Gor Vidala, čuvenog američkog pisca. Intervju je bio prilično neverovatan zbog svog pronicanja u tekuću situaciju američkog kapitalizma.

20/08/02
Sistem koji tvrdi da se reformisao i da je prevazišao svoje fundamentalne slabosti ne može biti stalno podložan istoj vrsti kritike i ponavljanju grešaka - a očigledno jeste. Sa globalnom hiperprodukcijom i istovremenim masovnim siromašenjem širokih slojeva stanovništva, konstantnim ratnim pretnjama i cikličnim ponavljanjem kriza, kapitalizam nam ne ostavlja drugog izbora do da konstatujemo njegovu istorijsku prevaziđenost i potrebu za radikalnom promenom.

10/08/02
Implikacije ovakvog odnosa prirodnih, bioloških i društvenih zakonitosti prema slobodi pojedinca čiji je sastavni elemenat i preduslov bezbednost, jesu višestruke. Pre svega, čak i bezbednost shvaćena u najužem smislu - kao puki fizički integritet pojedinca, istovremeno je mnogo više od proste zaštite od rušilačkih sila prirode jer se i brojne negativne društvene pojave ispoljavaju posredstvom materijalnih sredstava.

01/08/02
Mislim da je reč "umetnost" vrlo opasna, zaista. Mislim da samo treba da saopštite ono što želite da saopštite na način koji se vama čini najboljim. Možda je bolje da kažemo "komunikator" nego "umetnik" zato što je to manje pretenciozno. Svako ima sposobnost da komunicira, mislim da svako mora da ima odgovornost kao ljudsko biće da pokuša da napravi neki smisao od sveta koji nas okružuje i da izrazi to i podeli sa ostalima. Smatram da je jako teško biti u potpunosti okrenut unutrašnjem svetu.

31/07/02
Govor održan u Obrenovcu povodom obeležavanja 4. jula.

12/06/02
Prva pobeda u borbi radničke klase u Makedoniji.

31/05/02
"Raš nije dozvolio da mu vežu oči. Strijeljanja su izvršila osam vojnika Mađara, pod komandom jednog kapetana Mađara. Šižgorić je gledao osam strijelaca i rekao im: 'Zar vi, vojnici, za čiji smo se bolji život borili, hoćete da nas strijeljate'. Na to je jedan od vojnika, koji su trebali da pucaju, pao onesvješćen. Prva naredba nije izvršena dok se onesvješćeni nije zamenio drugim."

03/05/02
Letak za kampanju protiv reforme univerziteta.

25/04/02
Tekstovi za kampanju protiv "reforme" univerziteta su sada dostupni i na engleskom jeziku.

20/04/02
KAMPANJA PROTIV "REFORME" UNIVERZITETA
"Reforma" univerziteta i zakoni koje vlada predlaže nisu ništa drugo do bacanje prašine u oči studentima i javnosti! Studenti, suprotstavimo se ovome i borimo se za stvarna poboljšanja uslova života, studiranja i rada!
1. DRŽAVNO OBRAZOVANJE: Dostignuća i neuspesi
2. NAŠ SISTEM I REFORMA OBRAZOVANJA: Kuda smo se uputili?
3. ŠTA DA SE RADI?
Kampanja će biti propraćena odgovarajućim letcima i akcijama na univerzitetu, o čemu će blagovremeno biti izdata obaveštenja. Pridružite se!

16/04/02
Opšti statut Međunarodnog udruženja radnika, Karl Marks.

11/04/02
Socijalizam u jednoj zemlji predstavljao je napuštanje internacionalizma. Internacionalizam nije bio, i ni danas nije stvar od sekundarne važnosti za marksizam. To je bio preduslov za izgradnju socijalizma u Rusiji kako je Lenjin više puta objasnio. Ni zaostala Rusija niti bilo koja druga zemlja nemaju dovoljno resursa potrebnih za izgradnju višeg stupnja društvenog uređenja. Oruđa potrebna za takav ekonomski, tehnički i kulturni napredak zahtevaju udruživanje i harmonijsko planiranje resursima na nivou svetske ekonomije. Sada je spalo na Trockog da odbrani ovu ideju.

04/04/02
"Teze o suvremenoj političkoj situaciji", V.I. Lenjin.

30/03/02
Rock grupa Bijelo Dugme dobro je postavila izbor: "Pljuni i zapevaj moja Jugoslavijo... Ko ne sluša pjesmu slušat' će oluju..." Ili će narod izabrati sve što je Jugoslavija, makar neopravdano, predstavljala: socijalizam, internacionalizam i slobodu, ili će izabrati restauraciju kapitalizma, lokanu birokratiju, i rat. Kao što je istorija pokazala, možda najbolje tokom II svetskog rata, ovo su bila jedina dva izbora.
(click here for English language translation.)

27/03/02
"Kritika Gotskog programa", Karl Marks.

24/03/02
"Prilog jevrejskom pitanju", Karl Marks.

21/03/02
Ono što tako dobijamo nije Engelsovo shvatanje istorije, nego Bernštajnovo. Kao što kod Bernštajna kapitalistička privreda od sebe, bez skoka, korak po korak, "urasta" u socijalističku privredu, tako kod Šipela iz današnjeg militarizma iz sebe izrasta narodna vojska. Kao što Bernštajn u odnosu na kapitalizam u celini, tako i Šipel u odnosu na militarizam ne razume da nam objektivni razvoj daje u ruke samo uslove jednog višeg razvojnog stupnja, no da ni jedno ni drugo ne možemo ostvariti bez našeg zalaganja koje je svesno svoga cilja, bez političke borbe radničke klase za socijalistički preobražaj ili za miliciju.

18/03/02
Otudjenje se isto tako pojavljuje u tome što je moje životno sredstvo sredstvo drugoga, što je ono što je moja želja nedostupan posjed drugoga, kao i u tome što je svaka stvar drugo nego ona sama, što je moja djelatnost druga, što napokon - a to važi i za kapitalista - uopće vlada neljudska sila.

10/03/02
"Junska revolucija", Karl Marks.

04/03/02
Poglavlje "Otuđenje i teleologija" iz "Marksove teorije otuđenja" Ištvana Mesaroša.

03/03/02
Poglavlje "Konceptualni okvir Marksove teorije otuđenja" iz "Marksove teorije otuđenja" Ištvana Mesaroša.

26/02/02
Mala preduzeća kao glavni pokretači privrednog rasta i korporativna redukcija radne snage kao nezamenljivi lek za produktivnost su dva klišea američkog ekonomskog života. Dve studije objavljene prošlog proleća od strane Centra za ekonomske studije američke državne popisne komisije ukazuju na to da bi glasnogovornici ovih nadri-lekova trebalo da provere svoje podatke.

23/02/02
U glavama jugoslovenskih ekonomista, socijalistička privreda pedesetih godina trebalo je da bude centralistički dirigovana od strane države i planskih institucija, šezdesetih tržišno regulisana, sedamdesetih dogovorna, da bi na kraju potpuna ideološka kapitulacija birokratije našla svoj izraz u ekonomskoj teoriji u vidu teza o mešovitoj privredi i kompletnom povratku u kapitalizam.

20/02/02
Većina modernih udžbenika sadrži jednu od varijacija poznate definicije ekonomije, prema kojoj je ekonomija nauka koja proučava ljudsko ponašanje kao odnos između ciljeva i ograničenih sredstava koja imaju alternativne upotrebe.

17/02/02
Zdravata životna okolina niz prizmata na kapitalot

15/02/02
Poglavlje "Osnove marksističkog sistema" iz "Marksove teorije otuđenja" Ištvana Mesaroša.

13/02/02
Svesno ili ne, individualni akteri na pozornici istorije odražavaju interese, stavove, predrasude, moralitet i aspiracije specifične klase ili grupe u društvu. Ovo je zaista očigledno i pri površnom posmatranju istorije.

12/02/02
Proleterska revolucija koja je sada počela ne može imati drugog cilja i drugog rezultata do realizaciju socijalizma. Radnička klasa mora, iznad svega, težiti da osvoji svu političku moć države u svoje ruke. Politička moć, ipak, za nas socijaliste samo je sredstvo. Cilj za čije ostvarenje moramo koristiti ovu moć jeste fundamentalna transformacija celokupnih ekonomskih odnosa. (Roza Luksemburg)

10/02/02
Poglavlje "Transformacija Hegelove ideje 'aktivnosti'" iz "Marksove teorije otuđenja" Ištvana Mesaroša.

09/02/02
Još pre nekoliko decenija je zakonom nametnuta obaveznost kontrole životinjskog mesa pre upotrebe. Zašto onda još uvek redovno izbijaju epidemije ne samo u Jugoslaviji, nego i u susednim balkanskim zemljama? I ne samo trihineloze, već čitavog niza sličnih oboljenja koja su odavno trebala da se iz realnog sveta presele u medicinske enciklopedije?

08/02/02
Poglavlje "Marksov susret sa političkom ekonomijom" iz "Marksove teorije otuđenja" Ištvana Mesaroša.

04/02/02
Kako bilo, događaji u Jugoslaviji su se drugačije odvijali od onih u istočnoj Evropi. U drugim zemljama istočne Evrope partizani su uglavnom bili vrlo slabi, nepostojeća ili grupacija u embrionskoj fazi razvoja kada je stigla Crvena Armija. U onim u kojima je postojao masovan otpor, bilo je specijalnih okolnosti kojih nije bilo u Jugoslaviji.

02/02/02
Poglavlje "Monistički materijalizam" iz "Marksove teorije otuđenja" Ištvana Mesaroša.

01/02/02
"Kolaps Enrona je najveći krah u korporativnoj istoriji. Za samo par meseci, ukupna "vrednost" akcija firme koja proizvodi energiju, Enrona, sedme po veličini kompanije u Americi, pala je sa 80 milijardi dolara skoro na nulu. "

31/01/02
"Dvojako poreklo manufakture" iz Marksovog Kapitala.

20/01/02
Poglavlje "Jevrejsko pitanje i problem germanske emancipacije"
(iz "Marksove teorije otuđenja" Ištvana Mesaroša)

19/01/02
Titoizam je bio izraz oslobodilačke borbe jugoslovenskih partizana protiv fašisticke vladavine, višenacionalne države i nekoliko decenija koje su donele jugoslovenskim narodima naširoko mir i relativno blagostanje. Ali je titoizam istovremeno pripremio put u katastrofu zadnjih godina.

13/01/02
Lenjinova predavanja o državi, 1919. godine na Sverdlovljevom univerzitetu.

06/01/02
Poglavlje "Marksova doktorska teza i njegova kritika moderne države"
(iz "Marksove teorije otuđenja" Ištvana Mesaroša).

20/10/01
Masovnom akcijom protiv novog zakona o radu! (pamflet pripremljen za demonstracije 23. oktobra 2001. ispred republičke skupštine)

12/10/01
Ima neke simbolike u tome što godina vladavine DOS-a završava onako kako je i počela - štrajkovima. Verovali su radnici bajkama lidera DOS-a, i strpljivo čekali hepiend horor priče zbog koje su srušili stari režim, ali koja se nastavila i u obećanoj "demokratiji".

03/10/01
Po prvi put još od ranih sedamdesetih na malim ekranima imamo prizore policije u punoj ratnoj opremi i okršaja na ulicama zapadnih metropola.

26/09/01
Marksizam i nacionalno pitanje", na makedonskom jeziku.

18/09/01
Pravi razlog za slanje NATO trupa je pokušaj da se spreči zapadanje Makedonije u otvoreni građanski rat. Kada bi se dozvolilo da se ovo proširi i otrgne kontroli to bi imalo mnogo šire posledice od destabilizacije same Makedonije.

10/08/01
Sledeće godine u ovo vreme arapski narod i ceo progresivni svet obeležiće 20-godišnjicu napada na palestinske izbegličke logore El Sabra i Satila kada je izraelska vojska, uz prećutno odobravanje velikih imperijalističkih sila, izmasakrirala na stotine civila - žena i dece.

05/08/01
Osvrt Alena Vudsa na "Izdanu revoluciju" Lava Trockog, i analiza situacije u Rusiji.

21/05/01
Još jedno poglavlje ("Kraj 'nekritičkog pozitivizma'") iz "Marksove teorije otuđenja" Ištvana Mesaroša.

22/04/01
FAQ o marksizmu na slovenačkom jeziku.

06/04/01
Kalajićevi stavovi za marksiste ne predstavljaju ništa novo niti revolucionarno. Istorija nas uči da su začeci fašisticke ideologije u Evropi iznikli upravo iz krajnje nacionalističkih tendencija, podržavanih od strane matičnih buržoazija, koje su vremenom, kako je ekonomska kriza bivala sve dublja, dobijale sve militantniji i "revolucionarniji" prizvuk.

04/04/01
Nema rešenja nacionalnog pitanja na Balkanu dokle god se ne reše ekonomski i socijalni problemi. Kao što je Lenjin istakao, nacionalno pitanje je u suštini pitanje hleba. Makedonija je jedna od najsiromašnijih zemalja Evrope.

29/03/01
Manifest Komunističke Partije na slovenačkom jeziku.

29/03/01
Predgovor Alena Vudsa povodom 150 g. Manifesta Komunističke Partije.

29/03/01
Prevod pisma srpskim socijalistima na slovenački jezik.

06/03/01
Čemu nas uči kubanska revolucija? Da je revolucija moguća! To je jednostavna istina koja je ujedno i kost u grlu svetskom imperijalizmu. Čega se Vašington najviše plaši? To nije kubanska revolucija, sama za sebe, vec latino-američke revolucije, svetske revolucije.

24/01/01
Ekskluzivan intervju sa aktivistom u britanskom radničkom pokretu.

08/01/01
Engelsovo pismo H. Štarkenburgu, o relacijama između ekonomskih i drugih društvenih odnosa i tvorevina - nauke, prava, književnosti, etc...

03/01/01
"Istoričnost i uspon antropologije" iz "Marksove teorije otuđenja" Ištvana Mesaroša.


Za najnovije tekstove, kliknite ovde.
Za tekstove iz perioda 27/04/99 - 31/12/00, kliknite ovde.


[ na početak | sadržaj | o autoru | kontakt ]

POBUNJENI UM web magazin (www.come.to/crveni), kontakt: proleter@email.com
Svako korišćenje, kopiranje i distribuiranje materijala je dozvoljeno, izuzev u komercijalne svrhe. Molimo vas da sačuvate oznaku izvora sa koga je materijal preuzet.