Make your own free website on Tripod.com
KOMUNIST - internet biblioteka


OPĆI STATUT MEĐUNARODNOG UDRUŽENJA RADNIKA[1]
autor: Karl Marks


Karl Marks
Karl Marks
S obzirom na to:

da oslobodjenje radničke klase mora izvojevati sama radnička klasa; da borba za oslobodjenje radničke klase nije borba za klasne privilegije i monopole, već za jednaka prava i dužnosti i za uništenje svake klasne vladavine;

da ekonomska potčinjenost trudbenika monopolistu sredstava za rad, tj. izvora za život, leži u osnovi ropstva u svim njegovim oblicima - u društvenoj bijedi, duhovnoj zakržljalosti i političkoj zavisnosti;

da je stoga ekonomsko oslobodjenje radničke klase onaj veliki cilj kome svaki politički pokret mora biti potčinjen kao sredstvo;

da su svi napori, upravljeni ovom velikom cilju, do sada bili bezuspješni zbog nedostatka solidarnosti izmedju radnika različitih grana rada svake zemlje, i zbog otsustva bratskog saveza izmedju radnika raznih zemalja;

da oslobodjenje rada nije lokalni, niti nacionalni, već socijalni problem svih zemalja u kojima postoji savremeno društvo, i čije rješenje zavisi od praktične i teorijske saradnje najnaprednijih zemalja;

da sadašnje budjenje radničke klase u naprednijim industrijskim zemljama Evrope, budeći nove nade, služi ujedno i kao svečano sprečavanje protiv ponavljanja ranijih griješaka i zahteva neodložno ujedinjavanje različitih pokreta koji su dosad postojali;

s obzirom na ukazane razloge, bilo je osnovano Medjunarodno udruženje radnika.

Ono izjavljuje:

da će sva društva i pojedine ličnosti koje mu pripadaju priznavati istinu, pravičnost i moralnost kao pravilo svoga ponašanja jednih prema drugima i prema svim ljudima, bez obzira na rasu, religiju i nacionalnost.

Da ono priznaje:

Nema dužnosti bez prava, ni prava bez dužnosti.

U duhu ovih principa bio je sastavljen slijedeći statut:

Čl. 1. Sadašnje Udruženje osnovano je zbog toga da bi služilo kao centar za održavanje veza i saradnje izmedju radničkih udruženja raznih zemalja koje teže istome cilju, tj. zaštiti, razvitku i potpunom oslobodjenju radničke klase.

Čl. 2. Ime Udruženja je: Medjunarodno udruženje radnika.

Čl. 3. Svake godine saziva se opći kongres radnika od delegata sekcija Udruženja. Kongres proglašuje zajedničke težnje radničke klase, poduzima potrebne mjere za uspešan rad Medjunarodnog udruženja i imenuje Generalni savjet Udruženja.

Sveopći kongres će se sazivati jedanput godišnje.

Čl. 4. Svaki kongres odredjuje mjesto i vrijeme sastanka idućeg kongresa. Delegati se sastaju u odredjeno vrijeme i mjesto bez naročitog poziva. Generalni savjet, u slučaju potrebe, ima pravo da promjeni mjesto gde će se održati kongres, ali ne može da odloži vrijeme njegovog saziva. Kongres odredjuje svake godine sjedište Generalnog savjeta i imenuje njegove članove. Tako izabrani Generalni savjet ima pravo da se popunjava novim članovima.

Na svojim godišnjim zasjedanjima opći kongres saslušava javni izvještaj o godišnjem radu Generalnog savjeta. Generalni savjet, u krajnjoj potrebi, može sazvati opći kongres ranije od utvrdjenog godišnjeg roka.

Čl. 5. Generalni savjet se formira od radnika raznih zemalja koje su zastupljene u Medjunarodnom udruženju. On iz svoje sredine bira službena lica za vodjenje poslova: blagajnika, generalnog sekretara, sekretara-korespodenta sa raznim zemljama itd.

Čl. 6. Generalni savjet je medjunarodni predstavnik raznih nacionalnih i mjesnih grupa i udruženja[2] - da bi radnici pojedinih zemalja bili stalno obaviješteni o pokretima svoje klase u svim drugim zemljama; da bi se istovremeno i pod zajedničkim rukovodstvom omogućilo ispitivanje socijalnih uslova u raznim zemljama Evrope; da bi pitanja od općeg značaja, pokrenuta u jednom društvu, mogli svi razmatrati, i dabi u slučaju potrebe preduzimanja brzih praktičnih koraka, u slučaju medjunarodnog sukoba, društva koja ulaze u sastav Udruženja mogla istovremeno i jednoobrazno da djeluju. U svim nadležnim slučajevima Generalni savjet će biti inicijator prijedloga koji se imaju podnijeti raznim nacionalnim ili lokalnim društvima. Radi lakšeg održavanja veza s njima, Generalni savjet će izdavati povremene izvještaje.

Čl. 7. Pošto, s jedne strane, uspjeh radničkog pokreta u svakoj zemlji može biti osiguran samo snagom jedinstva i organizacije, a pošto, s druge strane, korisnost Generalnog savjeta u znatnoj mjeri zavisi od toga hoće li on imati posla s malim brojem nacionalnih centara radničkih društava ili s velikim brojem malih i razjedinjenih lokalnih društava, to su članovi Medjunarodnog udruženja dužni da svaki u svojoj zemlji uloži sve svoje snage za ujedinjenje razjedinjenih radničkih društava u nacionalnu organizaciju, koju će predstavljati nacionalni centralni organ. Po sebi se razumije, medjutim, da primjena ovog člana statuta zavisi od specijalnih zakona svake zemlje, i da nezavisno od smetnji koje čine zakoni, svako samostalno lokalno društvo može stupiti u neposredan dodir s Generalnim savjetom[3].

Čl. 8. Svaka sekcija ima pravo da imenuje svoga sekretara-korespodenta pri Generalnom savjetu.

Čl. 9. Član Medjunarodnog udruženja radnika može biti svaki onaj koji priznaje i brani načela udruženja. Svaka sekcija je odgovorna za besprijekornost članova koje prima.

Čl. 10. Svakom članu Medjunarodnog udruženja, pri promjeni mjesta boravka iz jedne zemlje u drugu, radnici organizirani u Udruženju moraju pružiti bratsku pomoć.

Čl. 11. Ujedinjujući se u čvrst savez bratske saradnje, radnička društva koja se priključuju Medjunarodnom udruženju radnika zadržavaju, medjutim, nepovredivost svoje već postojeće organizacije.

Čl. 12. Ovaj statut može mijenjati svaki kongres pod uslovom da se za to izjasne dvije trećine prisutnih delegata.

Čl. 13. Sve što nije predvidjeno ovim statutom dopunit će se specijalnim pravilnikom koji podleže reviziji svakog kongresa.


(Prevod sa ruskog: Cjel. djela Marksa i Engelsa, knj. XIII, dio I, strana 5 - 14, Moskva;
Objavljeno u: Prva internacionala, materijal za proučavanje, str. 55 - 57, Beograd, 1950.)


fusnote:

[1] 1) Ovaj statut je donesen septembra 1871. g. na Londonskoj konferenciji Medjunarodnog udruženja radnika.
[2] 2) U Privremnom statutu stoji: "raznih udruženja koja saradjuju".
[3] 3) Na Haškom kongresu bila je donesena odluka da se u statut uključi član 7a, koji predstavlja rezime sadržaja IX rezolucije Londonske konferencije (1871). Tekst člana nalazi se u istom tomu u rezolucijama Haškog kongresa na str. 700.


[ na početak | spisak autora | kontakt ]

POBUNJENI UM web magazin (www.come.to/crveni), kontakt: proleter@email.com
Svako korišćenje, kopiranje i distribuiranje materijala je dozvoljeno, izuzev u komercijalne svrhe. Molimo vas da sačuvate oznaku izvora sa koga je materijal preuzet.